Ya hoga he’mi ya nts’ut’ui, yabu

Ka nuna xeni nt’ofo ma ga tini ya hoga manda ne ya hoki petsi gatho ya hnini hñätho, de ka nu ra he’mi ra Ndäthot’i Hñänsümpote Xenihnini Gatho M’onda, ne ra ra Ndäthot’i Hñänsümpote ra Xeni hnini M’onda Hose ne suberanu ra M’onda; ngu ra monda yabu ne ley getho.

Hoga he’mi yabu

 

Petsi xangu ya pa ra ya jöi bi ndui pa bi hoki n’a ra he’mi habu bi ofo gatho ya monda mi petsi ya hnini mi hñätho pa ya hinda hegi de mara ya jöi mi ne nda netsi ngetho hin mi pödi te da pefi hamu mi ntuhni ko mara ya jöi ngu ra mbojo ge no ö hä’ä mi pödi ngetho mi xa nxadi ya hoga he’mi gatho no ö ya ley bi ndui ya petsi xa hñu dekada de ma 1982 ge hä bi hño sta 13 ra septiembre 2007.

Ha nuna he’mi ka ma ga tinihe ya ley ngu ya hoga muntsi, hoga nzöi ne ma muihu, ne ya hoga nzeki, ra hoga befi ne mara bupu pe ka mongua ge di petsihu ga fodihu gatho ma nzöi di petsihu ha ma hninihu honi da thoki ya ngunfädi pa da tso da metsise ra meti ne ya konge ö hamu da kja n’a nduxte ya da tso da hokise ko ya jöi petsi ha nu ra ngunfädi ne ya hinda honi mara ya nfaxte. Njabu ya hnini nätho da tso da te rama chi tui pa ya hinda hioya ne da bui ma hñaui no ma ra bui m aña.

 

Ya bätsi ñätho gatho yu bi mpefi pa bi tso bi nt’ote ra DNUDPI ne nupye t’ot’a pa xa mpefi nzeya ne yodi ya nts’ut’ui da hegi da ndui ya ley xa hoki. Ka nuna xeni nt’ofo ka bupu gatho ya befi ya bätsi ñätho bi hoki ma pabu ne t’omi ge hinda medi no ö te eno t’ot’a pa ntuhni ko mara ya jöi pa hinda thüki ya he’mi xa hoki ne da tso da handi gatho ra ximhai

Hoga he’mi ra tahnini

Gatho ya hñäki bui ha xeni hai mengu m’onda ge ma metihe gathoyu ma hñeuitho. Ngu no ö ma ra ya hña mui ha ra ximhai ha ma haihu xa kja nzeya ya mutsi ya nzöi ngetho t’ot’a n’a petsi ra naño hñäki nupye ya kja ya ngunfädi ge fotsi xangu pa ga hokihe ra hoga he’mi habu di ofo gatho ma nfenihe ne no ö gatho di petsihe ha ma hnini de ra nzöi ge tobe bupu ge hin xa medi ne pa da ode ne da handa mara ya jöi ne da tso da nxodi ne da üti mara ya tahnini gatho ya nzöi di pesthohe ha di buhepye.

 

Ra xeni hai M’onda petsi nzeya ya nzöi ge tobe hin xa medi kja nzeya ya tsukua habu neki gatho no ö ya befi xa thoki de ma yabu ütihe xangu ya xeni hai habu kja ndunthi ya jöi ñätho ko mara ya jäi ge üti ya nthokäye nubye ya kja nzeya ya ngunxodi ge fotsi ya jäi pa da tso da kuati ya nzöi mui ha ra hnini ne hin da medi pa ge mefa da handa mara ya jöi togo ne da pödi n’a ra hñäki ua da hoki n’a ra thokäye ngu n’a ra ueti ua ma ra ya kosa hoki ya jöi ha ra hnini ngetho nupye ya ja ya tangunfädi ge uni ya bojö pa da mpefi ya jäi de nu ne da pödi.

Ndäthot’i Hñänsümpote Xenihnini Gotho M’onda (CPEUM) xa thoki de yoho hñäki

Ra thogi de nu ra yoho hñä ra CPEUM de ra hñäki ñätho nu u n’a nehki de gatho ya befi xa thoki ya jäi mui ha ra hnini nupu ka neki ge ra hñäki tobe hinxa medi nuna befi xi thoki de nzeya ya hñäki de mara ya nzöi.